Postoji duga tradicija sagledavanja budućnosti gradova u utopijskom ili distopijskom svjetlu i nije teško dočarati slike gradova za 25 godina u bilo kojem od tih načina, piše Eric Woods.
U vrijeme kada je teško predvidjeti šta će se dogoditi sljedećeg mjeseca, razmišljati 25 godina unaprijed je i zastrašujuće i oslobađajuće, posebno kada se razmatra budućnost gradova. Više od decenije, pokret pametnih gradova vođen je vizijama o tome kako tehnologija može pomoći u rješavanju nekih od najtežih urbanih izazova. Pandemija koronavirusa i sve veće prepoznavanje utjecaja klimatskih promjena dodali su novu hitnost ovim pitanjima. Zdravlje građana i ekonomski opstanak postali su egzistencijalni prioriteti za gradske čelnike. Prihvaćene ideje o tome kako su gradovi organizirani, upravljani i nadzirani su odbačene. Osim toga, gradovi se suočavaju sa iscrpljenim budžetima i smanjenim poreskim osnovicama. Uprkos ovim hitnim i nepredvidivim izazovima, gradski čelnici shvataju potrebu za boljom obnovom kako bi osigurali otpornost na buduće pandemijske događaje, ubrzali prelazak na gradove s nultom emisijom ugljika i riješili velike društvene nejednakosti u mnogim gradovima.
Preispitivanje gradskih prioriteta
Tokom krize izazvane COVID-19, neki projekti pametnih gradova su odgođeni ili otkazani, a investicije su preusmjerene na nova prioritetna područja. Uprkos ovim zastojima, i dalje postoji fundamentalna potreba za ulaganjem u modernizaciju urbane infrastrukture i usluga. Guidehouse Insights očekuje da će globalno tržište tehnologije pametnih gradova vrijediti 101 milijardu dolara godišnjeg prihoda u 2021. godini i da će porasti na 240 milijardi dolara do 2030. godine. Ova prognoza predstavlja ukupnu potrošnju od 1,65 biliona dolara tokom decenije. Ova investicija će biti raspoređena na sve elemente gradske infrastrukture, uključujući energetske i vodovodne sisteme, transport, nadogradnju zgrada, mreže i aplikacije Interneta stvari, digitalizaciju vladinih usluga i nove platforme podataka i analitičke mogućnosti.
Ova ulaganja – a posebno ona koja će biti izvršena u narednih 5 godina – imat će dubok utjecaj na oblik naših gradova u narednih 25 godina. Mnogi gradovi već imaju planove da postanu ugljično neutralni ili gradovi s nultom emisijom ugljika do 2050. godine ili ranije. Koliko god takve obaveze bile impresivne, njihovo ostvarenje zahtijeva nove pristupe urbanoj infrastrukturi i uslugama koje omogućavaju novi energetski sistemi, tehnologije gradnje i transporta te digitalni alati. Također su potrebne nove platforme koje mogu podržati saradnju između gradskih odjela, preduzeća i građana u transformaciji ka ekonomiji s nultom emisijom ugljika.
Vrijeme objave: 25. maj 2021.