Postoji duga tradicija gledanja na budućnost gradova u utopijskom ili distopijskom svjetlu i nije teško dočarati slike u bilo kojem obliku za gradove za 25 godina, piše Eric Woods.
U vrijeme kada je teško predvidjeti šta će se dogoditi sljedećeg mjeseca, razmišljanje o 25 godina unaprijed je zastrašujuće i oslobađajuće, posebno kada se razmišlja o budućnosti gradova.Više od jedne decenije, pokret pametnih gradova vođen je vizijama o tome kako tehnologija može pomoći u rješavanju nekih od najtežih urbanih izazova.Pandemija koronavirusa i sve veće prepoznavanje uticaja klimatskih promjena dodali su novu hitnost ovim pitanjima.Zdravlje građana i ekonomski opstanak postali su egzistencijalni prioriteti gradskih čelnika.Prihvaćene ideje o tome kako se gradovi organizuju, upravljaju i nadgledaju su oborene.Osim toga, gradovi se suočavaju sa iscrpljenim budžetima i smanjenom poreskom osnovicom.Uprkos ovim hitnim i nepredvidivim izazovima, gradski čelnici shvaćaju potrebu za boljom izgradnjom kako bi osigurali otpornost na buduće pandemijske događaje, ubrzali prelazak na gradove s nultom emisijom ugljika i riješili velike društvene nejednakosti u mnogim gradovima.
Preispitivanje gradskih prioriteta
Tokom krize COVID-19, neki projekti pametnih gradova su odgođeni ili otkazani, a ulaganja su preusmjerena na nova prioritetna područja.Uprkos ovim zastojima, ostaje osnovna potreba za ulaganjem u modernizaciju urbane infrastrukture i usluga.Guidehouse Insights očekuje da će globalno tržište tehnologije pametnih gradova vrijediti 101 milijardu dolara godišnjeg prihoda u 2021. i da će porasti na 240 milijardi dolara do 2030. Ova prognoza predstavlja ukupnu potrošnju od 1,65 biliona dolara tokom decenije.Ova investicija će biti raspoređena na sve elemente gradske infrastrukture, uključujući energetske i vodovodne sisteme, transport, nadogradnju zgrada, mreže i aplikacije Interneta stvari, digitalizaciju državnih usluga i nove platforme podataka i analitičke mogućnosti.
Ove investicije – a posebno one u narednih 5 godina – imaće dubok uticaj na oblik naših gradova u narednih 25 godina.Mnogi gradovi već imaju planove da do 2050. godine ili ranije budu ugljični neutralni ili nulti gradovi.Koliko god takve obaveze bile impresivne, njihovo pretvaranje u stvarnost zahtijeva nove pristupe urbanoj infrastrukturi i uslugama koje omogućavaju novi energetski sistemi, tehnologije zgrada i transporta i digitalni alati.To također zahtijeva nove platforme koje mogu podržati saradnju između gradskih odjela, poduzeća i građana u transformaciji u ekonomiju bez emisija ugljika.
Vrijeme objave: 25.05.2021