Prema izvještaju Opservatorije tržišta za energiju Generalne direkcije za energetiku, pandemija COVID-19 i povoljni vremenski uslovi su dva ključna pokretača trendova koji su se dogodili na evropskom tržištu električne energije u 2020. godini. Međutim, ta dva pokretača su bila izuzetna ili sezonska.
Ključni trendovi na evropskom tržištu električne energije uključuju:
Smanjenje emisija ugljika u elektroenergetskom sektoru
Kao rezultat povećanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i smanjenja proizvodnje energije iz fosilnih goriva u 2020. godini, elektroenergetski sektor je uspio smanjiti svoj ugljični otisak za 14% u 2020. godini. Smanjenje ugljičnog otiska sektora u 2020. godini slično je trendovima zabilježenim u 2019. godini kada je promjena goriva bila glavni faktor trenda dekarbonizacije.
Međutim, većina uzročnika u 2020. godini bila je izuzetna ili sezonska (pandemija, topla zima, visoka
hidroelektrana). Međutim, suprotno se očekuje u 2021. godini, s obzirom na to da će prvi mjeseci 2021. godine imati relativno hladno vrijeme, niže brzine vjetra i više cijene plina, što ukazuje na to da bi emisije ugljika i intenzitet elektroenergetskog sektora mogli porasti.
Evropska unija ima za cilj potpunu dekarbonizaciju svog energetskog sektora do 2050. godine uvođenjem pratećih politika kao što su Šema EU za trgovanje emisijama, Direktiva o obnovljivim izvorima energije i zakonodavstvo koje se bavi emisijama zagađivača zraka iz industrijskih postrojenja.
Prema podacima Evropske agencije za zaštitu okoliša, Evropa je 2019. godine prepolovila emisije ugljika u svom energetskom sektoru u odnosu na nivoe iz 1990. godine.
Promjene u potrošnji energije
Potrošnja električne energije u EU pala je za 4% jer većina industrija nije radila punim kapacitetom tokom prve polovine 2020. godine. Iako je većina stanovnika EU ostala kod kuće, što je značilo povećanje potrošnje energije u domaćinstvima, rastuća potražnja domaćinstava nije mogla preokrenuti pad u drugim sektorima ekonomije.
Međutim, kako su zemlje obnavljale ograničenja zbog COVID-19, potrošnja energije tokom četvrtog kvartala bila je bliža „normalnim nivoima“ nego u prva tri kvartala 2020. godine.
Povećanje potrošnje energije u četvrtom kvartalu 2020. godine djelimično je posljedica i nižih temperatura u odnosu na 2019. godinu.
Povećana potražnja za električnim vozilima
Kako se elektrifikacija transportnog sistema intenzivira, potražnja za električnim vozilima porasla je 2020. godine, sa gotovo pola miliona novih registracija u četvrtom kvartalu 2020. godine. Ovo je bila najveća zabilježena brojka i rezultirala je neviđenim tržišnim udjelom od 17%, više od dva puta većim nego u Kini i šest puta većim nego u Sjedinjenim Američkim Državama.
Međutim, Evropska agencija za zaštitu okoliša (EEA) tvrdi da je broj registracija električnih vozila bio niži u 2020. godini u poređenju sa 2019. godinom. EEA navodi da je u 2019. godini broj registracija električnih automobila bio blizu 550.000 jedinica, dok je u 2018. godini dostigao 300.000 jedinica.
Promjene u energetskom miksu regije i povećanje proizvodnje obnovljive energije
Prema izvještaju, struktura energetskog miksa regije promijenila se 2020. godine.
Zahvaljujući povoljnim vremenskim uslovima, proizvodnja hidroenergije bila je veoma visoka i Evropa je uspjela proširiti svoj portfolio proizvodnje obnovljive energije tako da su obnovljivi izvori (39%) prvi put ikada premašili udio fosilnih goriva (36%) u energetskom miksu EU.
Rastuća proizvodnja obnovljivih izvora energije uveliko je potpomognuta dodatnim solarnim i vjetroelektranama od 29 GW u 2020. godini, što je uporedivo s nivoima iz 2019. godine. Uprkos poremećaju lanaca snabdijevanja energijom vjetra i sunca što je rezultiralo kašnjenjima projekata, pandemija nije značajno usporila širenje obnovljivih izvora energije.
U stvari, proizvodnja energije iz uglja i lignita pala je za 22% (-87 TWh), a proizvodnja nuklearne energije pala je za 11% (-79 TWh). S druge strane, proizvodnja energije iz plina nije bila značajno pogođena zbog povoljnih cijena koje su intenzivirale prelazak s uglja na plin i s lignita na plin.
Povlačenje proizvodnje energije iz uglja se intenzivira
Kako se izgledi za tehnologije s visokim udjelom emisija pogoršavaju, a cijene ugljika rastu, najavljuje se sve više prijevremenih povlačenja iz upotrebe uglja. Očekuje se da će komunalna preduzeća u Evropi nastaviti s prelaskom s proizvodnje energije iz uglja u nastojanjima da ispune stroge ciljeve smanjenja emisija ugljika i dok se pokušavaju pripremiti za buduće poslovne modele za koje predviđaju da će u potpunosti ovisiti o niskim emisijama ugljika.
Povećanje veleprodajnih cijena električne energije
Posljednjih mjeseci, skuplje dozvole za emisije, zajedno s rastućim cijenama plina, podigle su veleprodajne cijene električne energije na mnogim evropskim tržištima na nivoe koji su posljednji put viđeni početkom 2019. godine. Učinak je bio najizraženiji u zemljama koje ovise o uglju i lignitu. Očekuje se da će se dinamika veleprodajnih cijena električne energije odraziti i na maloprodajne cijene.
Brzi rast prodaje u sektoru električnih vozila pratilo je širenje infrastrukture za punjenje. Broj stanica za punjenje velike snage na 100 km autoputeva porastao je sa 12 na 20 u 2020. godini.
Vrijeme objave: 01. juni 2021.