Postoji duga tradicija sagledavanja budućnosti gradova u utopijskom ili distopijskom svjetlu i nije teško dočarati slike gradova za 25 godina u bilo kojem od tih načina, piše Eric Woods.
U vrijeme kada je teško predvidjeti što će se dogoditi sljedeći mjesec, razmišljati 25 godina unaprijed je i zastrašujuće i oslobađajuće, posebno kada se razmatra budućnost gradova. Više od desetljeća pokret pametnih gradova vođen je vizijama o tome kako tehnologija može pomoći u rješavanju nekih od najtežih urbanih izazova. Pandemija koronavirusa i sve veće prepoznavanje utjecaja klimatskih promjena dodali su novu hitnost tim pitanjima. Zdravlje građana i ekonomski opstanak postali su egzistencijalni prioriteti za gradske čelnike. Prihvaćene ideje o tome kako se gradovi organiziraju, upravljaju i nadziru su odbačene. Osim toga, gradovi se suočavaju s iscrpljenim proračunima i smanjenim poreznim osnovicama. Unatoč tim hitnim i nepredvidivim izazovima, gradski čelnici shvaćaju potrebu za boljom obnovom kako bi osigurali otpornost na buduće pandemijske događaje, ubrzali prelazak na gradove s nultom emisijom ugljika i riješili velike društvene nejednakosti u mnogim gradovima.
Preispitivanje gradskih prioriteta
Tijekom krize COVID-19, neki projekti pametnih gradova su odgođeni ili otkazani, a ulaganja su preusmjerena u nova prioritetna područja. Unatoč tim zastojima, i dalje postoji temeljna potreba za ulaganjem u modernizaciju urbane infrastrukture i usluga. Guidehouse Insights očekuje da će globalno tržište tehnologije pametnih gradova vrijediti 101 milijardu dolara godišnjeg prihoda u 2021. i da će narasti na 240 milijardi dolara do 2030. Ova prognoza predstavlja ukupnu potrošnju od 1,65 bilijuna dolara tijekom desetljeća. Ova ulaganja bit će raspoređena na sve elemente gradske infrastrukture, uključujući energetske i vodne sustave, promet, nadogradnju zgrada, mreže i aplikacije Interneta stvari, digitalizaciju državnih usluga te nove podatkovne platforme i analitičke mogućnosti.
Ova ulaganja – a posebno ona u sljedećih 5 godina – imat će dubok utjecaj na oblik naših gradova u sljedećih 25 godina. Mnogi gradovi već imaju planove da postanu ugljično neutralni ili gradovi s nultom emisijom ugljika do 2050. ili ranije. Koliko god takve obveze bile impresivne, njihova realizacija zahtijeva nove pristupe urbanoj infrastrukturi i uslugama koje omogućuju novi energetski sustavi, tehnologije gradnje i prijevoza te digitalni alati. Također su potrebne nove platforme koje mogu podržati suradnju među gradskim odjelima, poduzećima i građanima u transformaciji prema gospodarstvu s nultom emisijom ugljika.
Vrijeme objave: 25. svibnja 2021.