Prema izvješću Opservatorija tržišta energije Glavne uprave za energetiku, pandemija COVID-19 i povoljni vremenski uvjeti dva su ključna pokretača trendova na europskom tržištu električne energije u 2020. godini. Međutim, ta dva pokretača bila su iznimna ili sezonska.
Ključni trendovi na europskom tržištu električne energije uključuju:
Smanjenje emisija ugljika u elektroenergetskom sektoru
Kao rezultat povećanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i smanjenja proizvodnje energije iz fosilnih goriva u 2020. godini, elektroenergetski sektor uspio je smanjiti svoj ugljični otisak za 14% u 2020. godini. Smanjenje ugljičnog otiska sektora u 2020. godini slično je trendovima zabilježenima u 2019. godini kada je promjena goriva bila glavni čimbenik trenda dekarbonizacije.
Međutim, većina uzročnika u 2020. godini bila je iznimna ili sezonska (pandemija, topla zima, visoka
hidroelektrana). Međutim, suprotno se očekuje u 2021., s time da će prvi mjeseci 2021. imati relativno hladno vrijeme, niže brzine vjetra i više cijene plina, što sugerira da bi emisije ugljika i intenzitet elektroenergetskog sektora mogli porasti.
Europska unija ima za cilj potpunu dekarbonizaciju svog energetskog sektora do 2050. godine uvođenjem pratećih politika kao što su Sustav trgovanja emisijama EU-a, Direktiva o obnovljivim izvorima energije i zakonodavstvo koje se bavi emisijama onečišćujućih tvari u zrak iz industrijskih postrojenja.
Prema Europskoj agenciji za okoliš, Europa je 2019. prepolovila emisije ugljika u svom energetskom sektoru u odnosu na razine iz 1990.
Promjene u potrošnji energije
Potrošnja električne energije u EU pala je za 4% jer većina industrija nije radila punom snagom tijekom prve polovice 2020. Iako je većina stanovnika EU ostala kod kuće, što je značilo povećanje potrošnje energije u kućanstvima, rastuća potražnja kućanstava nije mogla preokrenuti padove u drugim sektorima gospodarstva.
Međutim, kako su zemlje obnavljale ograničenja zbog COVID-19, potrošnja energije tijekom četvrtog tromjesečja bila je bliža „normalnim razinama“ nego u prva tri tromjesečja 2020.
Povećanje potrošnje energije u četvrtom tromjesečju 2020. djelomično je posljedica i nižih temperatura u usporedbi s 2019. godinom.
Povećana potražnja za električnim vozilima
Kako se elektrifikacija prometnog sustava intenzivira, potražnja za električnim vozilima porasla je 2020. godine s gotovo pola milijuna novih registracija u četvrtom tromjesečju 2020. To je bila najveća zabilježena brojka i pretvorila se u neviđeni tržišni udio od 17%, više od dva puta veći nego u Kini i šest puta veći nego u Sjedinjenim Državama.
Međutim, Europska agencija za okoliš (EEA) tvrdi da je broj registracija električnih vozila bio niži u 2020. u usporedbi s 2019. EEA navodi da je u 2019. godini broj registracija električnih automobila bio blizu 550 000 jedinica, a da je u 2018. dosegao 300 000 jedinica.
Promjene u energetskom miksu regije i povećanje proizvodnje obnovljive energije
Prema izvješću, struktura energetskog miksa regije promijenila se 2020. godine.
Zahvaljujući povoljnim vremenskim uvjetima, proizvodnja hidroenergije bila je vrlo visoka i Europa je uspjela proširiti svoj portfelj proizvodnje obnovljive energije tako da su obnovljivi izvori (39%) prvi put ikada premašili udio fosilnih goriva (36%) u energetskom miksu EU.
Rastuća proizvodnja obnovljivih izvora energije uvelike je potpomognuta dodatnim solarnim i vjetroelektranama od 29 GW u 2020. godini, što je usporedivo s razinama iz 2019. godine. Unatoč poremećajima u opskrbnim lancima vjetroelektrana i solarne energije što je rezultiralo kašnjenjima projekata, pandemija nije značajno usporila širenje obnovljivih izvora energije.
Zapravo, proizvodnja energije iz ugljena i lignita pala je za 22% (-87 TWh), a proizvodnja nuklearne energije pala je za 11% (-79 TWh). S druge strane, proizvodnja energije iz plina nije bila značajno pogođena zbog povoljnih cijena koje su intenzivirale prelazak s ugljena na plin i s lignita na plin.
Ukidanje proizvodnje energije iz ugljena intenzivira se
Kako se izgledi za tehnologije s visokim udjelom emisija pogoršavaju, a cijene ugljika rastu, najavljuje se sve više prijevremenih povlačenja iz upotrebe ugljena. Očekuje se da će komunalna poduzeća u Europi nastaviti s prelaskom s proizvodnje energije iz ugljena u nastojanjima da ispune stroge ciljeve smanjenja emisija ugljika i dok se pokušavaju pripremiti za buduće poslovne modele za koje predviđaju da će u potpunosti ovisiti o niskim emisijama ugljika.
Povećanje veleprodajnih cijena električne energije
Posljednjih mjeseci, skuplje dozvole za emisije, zajedno s rastućim cijenama plina, podigle su veleprodajne cijene električne energije na mnogim europskim tržištima na razine koje su posljednji put viđene početkom 2019. Učinak je bio najizraženiji u zemljama koje ovise o ugljenu i lignitu. Očekuje se da će se dinamika veleprodajnih cijena električne energije odraziti i na maloprodajne cijene.
Brzi rast prodaje u sektoru električnih vozila pratilo je širenje infrastrukture za punjenje. Broj visokonaponskih punionica na 100 km autocesta porastao je s 12 na 20 u 2020. godini.
Vrijeme objave: 01.06.2021.